Geochemical Atlas of Europe 论文

摘要

Rezultati opsežnog međunarodnog programa geokemijskog kartiranja, FOREGS geochemical baseline mapping of Europe (FOREGS Geochemistry Working Group) prikazani su u Atlasu „ Geochemical Atlas of Europe, Part 1“ (SALMINEN et al., 2005) (Slika 1) u izdanju Geological Survey of Finland. Atlas ukljucuje 360 karata distribucije pojedinih kemijskih elemenata (Slika 2). Geokemijski podaci o kvaliteti povrsinskih voda, distribuciji elemenata u minerogenom i organogenom tlu, vodotocnim sedimentima, humusu i sedimentima poplavnih ravnica dobiveni su usklađenim i uniformiranim metodologijama uzorkovanja, pripreme uzoraka i kemijske analize za podrucje citave Europe. Projekt je zapocet 1996. godine i bit ce u potpunosti zavrsen 2006. godine kad ce biti objavljen i drugi dio atlasa u kojem ce biti opisani rezultati analiza sedimenata poplavnih ravnica. Glavni cilj izrade Geokemijskog atlasa Europe bio je određivanje geokemijskog pozadinskog suma („ geochemical background“ ) za teske metale u razlicitim medijima povrsinskih taložina te determinacija utjecaja covjekove aktivnosti u odnosu na prirodnu varijaciju. Istraživanjem je determiniran geokemijski pozadinski sum za oko 50 elemenata kao i drugi parametri u razlicitim povrsinskim materijalima kao sto su tlo, vodotocni sedimenti i vode. Sveukupno je obuhvaceno podrucje od 4, 2 milijuna km2 europskog teritorija (bez Rusije, Ukrajine, Rumunjske, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore te Makedonije). Broj uzorkovanih lokacija bio je 845 tako da gustoca uzorkovanja iznosi 1 uzorak na 5, 000 km2. Mjesta uzorkovanja bila su tako birana da predstavljaju drenažne bazene povrsine od oko 100 km2. Na svim lokacijama uzorovanja prikupljeni su uzorci potocne vode, povrsinskog tla (0-25cm), tla s dubine vece od 50 cm i minerogenog potocnog sedimenta. Osim toga, uzeti su i uzorci s poplavnih ravnica velikih drenažnih bazena (>1, 000 km2) koji uglavnom predstavljaju poljoprivredna tla. Uzorkovanje je provedeno od 1998. do 2003. godine prema standardiziranim uputama (SALMINEN et al., 1998). Uzorci su pripremani u laboratoriju Slovacke geoloske službe, gdje su i pohranjeni (osim uzoraka vode). Kemijske analize uzoraka obavljene su u devet europskih laboratorija tako da je jedna vrsta uzorka bila analizirana istom analitickom tehnikom u istom laboratoriju. Rezultati istraživanja (terenski podaci, fotomaterijal i analiticki podaci) pohranjeni su u zajednicku europsku bazu podataka. Geoloska služba Finske imala je vodecu ulogu pri izvođenju projekta, dok su ostale 24 geoloske službe (među kojima je i Geoloska služba Hrvatske) zajedno s tri sveucilista iz Italije iznijele sav teret ovog projekta. Svaka participirajuca Geoloska služba financirala je svoj dio radova. Ovaj atlas bit ce koristen u EU zakonodavstvu kao temeljna informacija pri donosenju europskih normativa za tla i vode. Osim toga, dobiveni rezultati o sadržaju ugljika u vodi i tlu dat ce doprinos i sveopcoj raspravi o ugljicnom dioksidu. Dobivene vrijednosti pozadinskog suma sada se mogu korelirati sa svim buducim rezultatima geokemijskih istraživanja. Atlas je napravljen u elektronickoj verziji i dostupan na http://www.gtk.fi/publ/foregsatlas/ te kao tradicionalno otisnuti primjerak u obliku knjige. Elektronicka verzija sadrži i fotoarhivu, gdje se nalazi foto dokumentacija skoro svih lokacija uzorkovanja. Atlas je pisan na engleskom jeziku.